
Godišnji blagoslov obitelji u njihovim domovima
29/12/2020U suvremenoj povijesti hrvatskoga naroda zagrebački gornjogradski Trg sv. Marka protekla tri desetljeća često je bio političko poprište, ne samo jer ondje adrese imaju Vlada i Sabor, nego i jer je udomio svečanosti poput inauguracija predsjednice i trojice hrvatskih predsjednika, bio je kulisa za fotografiranje visokih europskih i svjetskih izaslanstava, a ondje je 2008. glasoviti govor održao i američki predsjednik George W. Bush. No taj je trg bio i socijalno susretište jer na njemu su, pritisnuti i socijalnim nepravdama, promjene nabolje zazivali i učitelji, i roditelji, i branitelji, i radnici, i pripadnici raznih inicijativa…
Sve je to pridonijelo da se taj trg češće naziva tek “Markovim trgom”, s ne uvijek dobronamjernom tendencijom da se zanemari ključan prefiks u njegovu nazivu, to jest da je to Trg svetoga Marka, trg čijim središtem ipak dominira drevna katolička župna crkva sv. Marka evanđelista. Dok se u javnosti ne smiruje zabrinutost nakon nemiloga događaja ranjavanja policijskoga službenika na tom trgu te dok se čak postavljaju pitanja do koje mjere uopće zatvoriti trg, dva dana ranije, u subotu 10. listopada, prošlo je gotovo nezapaženo da je ondje nakon gotovo trideset godina “liturgijskoga posta” slavljena euharistija tijekom koje je, možda prvi put pod gomjogradskim otvorenim nebom, »inauguriran« novi naraštaj zrelih kršćana, to jest da je mladim župljanima podijeljen sakrament potvrde. Iako je pandemija koronavirusa udružena s posljedicama potresa izravni razlog zašto je misa održana ispred južnoga portala crkve, iz liturgijskoga susreta na Trgu sv. Marka moglo bi se, simbolično, iščitati više poruka.
Ponajprije, krizmanici u svečanoj odjeći: sa svojim kumovima, svećenici u litargijskom ruhu – predvoditelj slavlja dr. Denis Barić kao delegat zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, i gornjogradski župnik Vladimir Magić – na neki su način pred crkvom koja je simbol hrvatskoga narodnoga zajedništva pokazali da se Crkva u suvremenom društvu, ni da hoće, ne može “zatvoriti u sakristiju”. Time se pokazalo da u svijetu mnogih ružnih događanja članovi Crkve svojom mladošću, ljepotom, a nadasve preko darova Duha Svetoga mogu obnoviti lice zemlje.
Još bi se nešto moglo zapaziti u kontekstu povijesti kao učiteljice života. Na temelju nekih povijesnih izvora misna slavlja na Trgu sv. Marka, barem u zadnjih stotinjak godina, bila su iznimka. Postoji zapis da je na blagdan Uzašašća Gospdinova 13. svibnja 1915. tadašnji zagrebački biskup Josip Lang ondje s oko 15 tisuća Zagrepčana molio “da se što prije svrši strašan svjetski rat i da se izmire zaraćene vlasti, da Bog dragi
očuva Zagreb od kuge, glada i svih pogibelji duše i tijela”. Godine 1991.,u jeku novoga rata, na tom je trgu 31. svibnja pred desecima tisuća građana otvorena crkvena proslava 900. obljetnice grada Zagreba, a Majka Božja od Kamenitih Vrata proglašena zaštitnicom metropole, što je bio velik znak slobode nakon polustoljetnoga totalitarnoga režima. Daj Bože da neki budući naraštaji i preko mise na Trgu sv. Marka u doba »pandemijske godine” prepoznaju da je došao kraj i sadašnjim ugrozama. (BS)
Objavljeno u: Glas Koncila, god. LIX., 18. listopada 2020., br. 42 (2417), str. 1.